Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

AMATEUR BETTER THAN THE EXPERT

img

In the 19th century, German Romanticism actively promoted the connection of the German language and, in their opinion the original homeland of all people, India, or namely the German language and Sanskrit. Mihanović, obviously inspired by this trend, attempted to prove that the “Slavic language” also belongs to the same language family in an article he published in 1823 in a Viennese magazine. Of the two hundred words he compared, almost half of Mihanović’s correlations were made from well-established related lexemes, which is why today’s experts praise Mihanović’s text and emphasize that in terms of quality and approach to the topic, he completely overshadowed the works of some of his contemporaries who were educated language experts, unlike Mihanović.

ico

OSMAN I MARKETING

img

Mihanović je 1818. vu Veneciji pronašao neobjavleni rukopis “Osmana” Ivana Gundulića. Pokušal ga je objaviti, a putem javnoga poziva “znanosti i narodnoga jezika priateljom” pozval je na pretplatu planiranog izdanja uz besede: “Bilo bi za nas doista sramotno da nas neki narodi, naši rođaci, nadvladaju u količini objavljenih dela”. Na njegovu žalost taj lukavi marketinški pristup ni privukel dosti financijske potpore. Na koncu, taj klasik ranohrvatske književnosti je objavlen 1826. leta, ali bez Mihanovićevog sudelovanja.

ico
ico
ico
ico

Audio klupa Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico

Spomen park znamenitih Klanjčana

img
ico

Franjo Tuđman Rodna kuća

img
ico

Cesarska gora

img
ico

Audio klupa Antun Mihanović

img
ico

Antun Mihanović Klanjec

img
ico

Aleja znanih Zagorki i Zagoraca

img
ico