Na čestim putovanjima Mihanović je obilazio knjižare, samostane i manastire istražujući stare listine i rukopise na južnoslavenskim jezicima. Neke od spisa spasio je iz grčkih manastira jer su Grci od tih njima nevažnih starih papira izrađivali fišeke ili s njima potpaljivali vatru. Glagoljički zapisi “Zografsko evanđelje” s kraja 10. stoljeća i “Mihanovićev odlomak Apostola” iz 12. stoljeća ubrajaju se u njegova najvažnija otkrića. Mihanovićeva zbirka staroslavenskih spisa danas se čuva u HAZU.